Ugljik-monoksid CO

Ugljični monoksid je vrlo otrovan plin iz skupine kemijskih zagušljivača. Za ljude i životinje je otrovan i u vrlo malim koncentracijama. Od njega danas umire više ljudi nego od svih ostalih otrova zajedno.

Nastaje sagorijevanjem tvari koje sadrže ugljik (poput krutih, tekućih i plinskih goriva) bez dovoljne količine kisika.

Približavanjem zime i sezone grijanja raste opasnost otrovanja ugljičnim monoksidom.


Karakteristike

Kemijska formula: CO
Izvor (nastajanje): nepotpuno sagorjevanje tvari koje sadrže ugljik (nastajanje CO uvjetovano je procesom izgaranja, a ovisi o: pretičku zraka, temperaturi zraka i plina, toplinskom opterećenju, gorivu, prisilnom hlađenju plamena…)
Miris: vrlo slabi miris, bez boje i okusa
Gustoća: 0,967 [kg/m3] (lakši od zraka, prostorija se puni od stropa prema dolje)
MDK: 30 ppm
KDK: 400 ppm
IDLH: 1500 ppm
Zapaljivost: zapaljiv je, potrebno je 6% O2 da dođe do paljenja
Temperatura paljenja: 593oC
Granice eksplozivnosti smjese: 12.5- 74%
Djelovanje na organizam: Suština trovanja je u tome što se 300 puta brže veže na hemoglobin (crvena krvna zrnca) od kisika formirajući karboksilhemoglobin koji sprječava dopremu kisika u stanicu. Nedostatak kisika utječe na funkcioniranje centralnog nervnog i kardiovaskularnog sistema.

Simptomi otrovanja:

  • – bljedilo lica
  • – osjećaj težine u glavi
  • – šum u ušima
  • – opća malaksalost
  • – snažno lupanje srca
  • – vrtoglavica
  • – glavobolja
  • – mučnina i povraćanje.
Kod jakog trovanja:

  • – pojavljuje se osjećaj pospanosti ili uzbuđenosti
  • – iznemoglost tijela
  • – stanje apatije bez zdravog rasuđivanja (čovjek može doći u takvo stanje da nije sposoban svjesno prekinuti započeti rad i izaći iz prostorije na svježi zrak)
  • – dolazi do gubitka svijesti i do prekida disanja (koncentracija od 0,2 % tijekom sat vremena može izazvati smrt).

Mnogi ljudi zamijene simptome otrovanja CO sa simptomima gripe ili prehlade, što može rezultirati tragičnim ishodom.


Kako spriječiti otrovanje ugljičnim monoksidom:

  • – obratite pozornost na tragove čađi, onečišćenja ili promjenu boje na plinskom uređaju, samogašenje aparata, pojavu neoubičajenih mirisa tijekom rada uređaja, neuobičajene zvukove kod paljenja ili rada plinskih uređaja
  • – sve prostorije provjetravajte tijekom korištenja plinskih trošila koja iz prostora uzimaju zrak
  • – punite kadu za kupanje vodom dok su vrata kupaonice otvorena, prozračite kupaonicu i nakon toga se kupajte

Dokaz o ispravnosti dimovodnog sustava plinskih aparata je

4 Pa-test

  • – ne zaključavajte kupaonicu prilikom kupanja ili tuširanja
  • – nikad ne palite drveni ugljen u zatvorenom prostoru
  • – obratite pozornost na gorući plamen plinskog štednjaka koji mora biti plave boje
  • – ako ste sami ugradili bojler, obvezno pozovite distributera plina da ispita ispravnost izvedenih radova
  • – jednom godišnje prekontrolirati i očistiti dimnjak ovlaštenom dimnjačaru
  • – neka vam ovlašteni serviser servisira sustave za grijanje i ventilacijske sustave i dade potvrdu o izvršenim radovima
  • – ako ste zamijenili drvenu stolariju plastičnom, pozovite distributera plina da provjeri nove uvjete
  • – nikad ne ostavljajte upaljen automobil (niti ostale motore) u zatvorenoj garaži
  • – ugradite detektor/alarm ugljičnog monoksida

Nepravilno rukovanje:

Velika opasnost u kućanstvu su neispravne peći i začepljeni dimnjaci. Najčešća otrovanja s CO kao produktom neispravna izgaranja zemnog plina događaju se u kupaonicama. Poseban oprez potreban je pri korištenju bojlera ili plinskog grijača za vjetrovita vremena, jer u takvim vremenskim uvjetima dimnjaci postaju nefunkcionalni, a plinovi nastali izgaranjem ostaju ili se vraćaju u prostorije. U nekim slučajevima otrovanja nastaju kad je uključena kuhinjska napa, a vrata i prozori od PVC-a zatvoreni. Tada može doći do povrata dimnih plinova u stan. Česta su otrovanja i prilikom kuhanja, kad plin dugo gori u maloj kuhinji ili je plinski plamen pokriven loncem prevelikog promjera.
Velika količina CO nalazi se u ispušnom plinu automobilskog motora (7 posto), pa do otrovanja može doći u garaži (u nedovoljno prozračenoj garaži rad jednog motora može za nekoliko minuta stvoriti smrtonosnu koncentraciju plina). Zbog neispravnih ili dotrajalih ispušnih cijevi ili loše izolacije, tijekom vožnje plin može prodrijeti u unutrašnjost vozila ili kabine brodice. Otrovanje može nastati i u koloni vozila kad se ventilacijskim sustavom plin uvlači u unutrašnjost vozila.


Prva pomoć

  • – izloženu osobu iznijeti iz otrovane atmosfere na svježi zrak i provjetriti prostoriju vodeći, računa o vlastitoj sigurnosti
  • – ako je žrtva bez svijesti, postaviti je u bočni položaj da se ne uguši jezikom ili povraćenim sadržajem te pozvati hitnu medicinsku pomoć
  • – ako žrtva ne diše, odmah pozvati hitnu medicinsku pomoć i započeti umjetno disanje
  • – ako je moguće, primijeniti kisik koji je protuotrov